(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Ramazanski post"

RAMAZANSKI POST 
(FIKHSKI PROPISI) 



Autor: 
Muharem Stulanovic 

Lektor i korektor: 

Samija Halilovic 

Recenzent: 

Halil Mehanovic 
Sefik Kurdic 



islamhouse 

1428 - 2007 

Islamic Propagation Office in Rabwah 
P.O.Box 29465 RIYADH 11457 - TEL 4454900 - 4916065 
FAX: 4970126 - E-Mail: rabwah@i3lamhouse.coni 
http://www.islamhouse.com 



Prvo idzadnje, 1428/2007 

© Copyright. Pomocni ured za da-wu - Rabwah. Sva 
prava pridrzana. 

Ovu knjigu je dozvoljeno reprodukovati ili emitovati 
na bilo koji nacin, elektronski ili mehanicki, 
ukljucujuci fotokopiranje, snjimanje ili bilo koji drugi 
sistem za biljezenje, uz sljedece uslove: 

1) ne smije se koristiti u profitabilne svrhe; 

2) u slucaju koristenja materijala obavezno je 
spomenuti izvor i vlasnika prava; 

3) prilikom prenosenja tekst mora zadrzati svoj 
kontekst. 

Izrazavamo najiskreniju zahvalu svakom onom ko na 

bilo koji nacin doprinese distribuciji ove knjige. 

Neka ih Allah Uzviseni nagradi za njihova iskrena 

djela. U slucaju da imate bilo koju korekciju, 

komentar ili sugestiju u vezi ove publikacije, javite 

nam se na sljedecu adresu: 

bosnian(£>is lam house.com 

Izdavac: 

Pomocni ured za da'wu - Rabwah 

Tel. +4454900 - 4916065 

e-mail: bosnian@islamhouse.com 

www.islamhouse.com 



Sadrzaj: 

1 . Uvodna biljeska 5 

2. Mudrost propisivanja posta 6 

3. Fikhski propisi o postu 8 

4. Teravije 1 3 

5. Ucenje Kur'ana 16 

6. Adabi posta 20 

7. Staje dozvoljeno postacu 23 

8. Sta kvari post 25 

9. O tome kako napostiti 29 

lO.ltikaf 33 

1 1 .Post i neklanjanje 35 

1 2. Sta poslije ramazana 38 



UVODNA BILJESKA 
Dolazi nam neosjetno jedan dragi gost, koji 
nama, bosanskim muslimanima, vraca sjecanja na 
predratna vremena kada smo ga docekivali 
pripremajuci svoje dzamije, otvarajuci mu sirom 
vrata. 

Taj nama dragi gost je mjesec ramazan, 
kojem sada mnogi muslimani ne mogu otvoriti 
domove i svoje dzamije, jer su im ih dusmani 
porusili, ali torn gostu, ramazanu, dusmani nisu 
unistili jedan dom, uvijek otvorenih vrata, a to je 
vjernicko srce bosanskog muslimana. 

Ramazan je mjesec posta, koji iziskuje 
istinsku paznju i koji pripadnik islama ne bi dao za 
hiljade drugih mjeseci. Vrijednost toga mjeseca ne 
moze osjetiti svako. Neupuceni u vjeru dozivljavaju 
ga kao teret koji ne mogu izvrsiti. Medutim, Allah, 
dz. s., nije nista propisao u Svojoj vjeri, islamu, kao 
obavezu, a da se u tome ne krije duboki smisao, 
Ijepota i dobro ovoga i drugoga svijeta. 

Na stranicama koje slijede, ramazanski post i 

ono sto je vezano uz njega tretiraju se sa stanovista 

5 



fikha, odnosno islamskih propisa. U prvom redu za 
one koji duhovni smisao, Ijepotu i dobro posta 
dosezu izvrsavanjem ove temeljne duznosti u 
islamu, ali se o serijatskim propisima posta i 
ramazana zele obavijestiti dublje i detaljnije. 

MUDROST PROPISIVANJA POSTA 

Allah, dz.s., stvorio je covjeka na poseban 
nacin. Kao njegov Stvoritelj najbolje zna sta mu 
odgovara i sta je dobro za njega, a sta ne. 

Zato mu odredi svrhu njegovog bivstvovanja 
na dunjaluku u izvrsavanju ibadeta: "Nisam stvorio 
dzine i ljude osirn da bi ibadetili." 

Post je specificni dio tog ibadeta. Pored 
onosvjetskih, ahiretskih sevapa i nagrada, ima i 
neosporne ovodunjacke koristi. Post je zdrav. 
Postoje klinike u nekim najrazvijenijim zapadnim 
zemljama koje lijece neke kategorije bolesnika 
kurama uzdrzavanja od hrane. 

Mi, pripadnici sehadeta, gledamo na ibadet i 

Ailahov koncept zivljenja na dunjaluku upravo s 

aspekta sehadeta; da ibadetimo, postimo, klanjamo 

iz razloga sto je to Svevisnji Allah naredio.a ne zato 

6 



sto medicina ocjenjuje post kao odredenu 
zdravstvenu vrijednost, pa cak i sredstvo lijecenja. 

Stalnim postom mjeseca ramazana podstice 
se jedna ibadetska samokontrola i osjecaj blizine 
Allaha, dz.s., i Njegovog konstantnog pracenja, Sto 
cini covjeka odgovornim da kontrolira svoje 
postupke i bude koristan clan svoje zajednice. Time 
savladava svoja sehveta (prohtjeve), porive, postaje 
gospodar svojih strasti, ne dozvoljavajuci da njime 
upravljaju emocije umjesto razuma. Postac se 
priblizava sferama "Ihsana" definiranog u hadisu 
Dzibrila, a.s. 

"Da Allaha obozavas kao da ga vidis, pa i ako ti 
Njega ne vidis. On tebe vidi." 

Postaca, doista i ne moze niko kontrolirati 
osim Allaha, dz.s., u cetiri zida, kada ga niko ne vidi 
osim Allaha, dz.s. Samo su imanske vrijednosti 
regulatori i stimulansi posta ili mrsenja. 

Postom je u riznicu islamskih vrijednosti 
uvedena komponenta masovne jednakosti, gdje 
pripadnik sehadeta koji je pametan, puno-ljetan, 

zdrav, obitava kod kuce; solidarizira postom sa 

7 



svojim bratom muslimanom u citavom svijetu ma 
kakvog ekonomskog stanja bio. Tako citavog 
ramazanskog dana ne jede, ne pije, i ne uziva ni 
onaj koji ima kule i gradove, pecene volove, janjad i 
prepelice, kao ni onaj koji jedva ima za zalogaj 
nasusnog somuna ili gutljaj vode... 

To je jedna nova dimenzija jednakosti, koja 
zadire cak i u privatni zivot. Naime, ne ogleda se 
samo na izvanjskim pokazateljima nego zadire i u 
subjektivni kucni zivot gdje stavlja u ravnopravan 
odnos bogatog i siromasnog, i to traje citav mjesec 
posta koga Allah, dz.s., propisa strogom (farz - 
vadzib) naredbom i duznoscu. 

A koliko je to strog propis i ne smije se 
prekrsiti mozemo shvatiti iz ovog hadisa: 
Od Ebu-Hurejre se prenosi da je Poslanik a.s. rekao: 
"Ko se omrsi na dan ramazana bez serijatski 
opravdanog razloga, ne moze nadoknaditi taj dan 
kada bi poslije toga citavo vrijeme postio." 



FIKHSKI PROPISI POSTU 

Definicija 

Post je uzdrzavanje (imsak) od svega sto ga 
kvari {npr. jelo, pice, pusenje, spolno opcenje i si.) u 
vremenu od pojave zore do zalaska sunca dana koji 
se posti. To je stroga obaveza propisana I potvrdena 
Kur'anom, Poslanikovim a.s., sunnetom i idzmaom. 

U suri El-Bekere, u 183 i 185 ajetu, Allah, dz.s., 
kaze: "O vjernici, propisan vam je post kao sto je bio 
propisan i onima prije vas, da biste bili 
bogobojazni." "Kg od vas bude prisutan kod kuce 
tog mjeseca, neka ga posti." 
(El-Bekare;185) 

Muhammed, a.s., veli: "Islam se temelji na pet 
stvari: sehadetu - svjedocenju da nema drugog boga 
osim Allaha, dz.s., klanjanju propisanih namaza, 
davanju zekata, postu mjeseca ramazana i hadzu". 

Post je potvrden i idzmaom - konsenzusom 
islamskog ummeta. Svi islamski ucenjaci i svi 
muslimani slazu se daje to jedan od ruknova islama 
- stupova, cijim se nijekanjem izlazi iz islama i 



postaje murtedom, renegatom i otpadnikom od 
vjere. 

Post je propisan kao stroga obaveza 2. 
sa'bana druge godine po Hidzri. Mjesec ramazan se 
racuna po lunarnom kalendaru. Broji se da je poceo 
videnjem mladaka i svjedocenja makar jednog 
svjedoka. 

RUKNOVI POSTA 

Post se sastoji iz dva rukna. To su: 

1. Uzdrzavanje (imsak) od onoga sto kvari 
post od zore do zalaska sunca. 

Dokaz za to je 187. ajet sure El-Bekare, u 
kome se dozvoljava sastajanje sa zenama u nocima 
ramazana, a zabranjuje danju. 

Zatim se dalje u ajetu veli: "I jedite i pijte dok vam 
ne bude jasan bijeli konac od crnog konca zore (dok 
zora ne zabijeli), zatim upotpunite post do noci," 
(El-Bekare, 187) 

2. Nijet (odluka), a potvrda za to je hadis 

Allahovog, dz.s., poslanika Muhammeda,a.s., koji 

10 



kaze: "Djela se racunaju po namjeri..." Potvrda za to 
je i hadis koji prenosi Ibn - Omer od Hafse, da je 
rekao Muhammed a.s.: "Ko ne zanijeti ovaj post prije 
sabaha, nema posta." Ovaj hadis prenosi pet od sest 
hadiskih zbirki. Nijet se ne izgovara jezikom, on se 
samo srcem zanijeti i odluci. Tako se nijeti bilo koji 
drugi ibadet osim hadza i umre. Dakle, nijet je 
unutarnja odluka srca da se izvrsi odredeni ibadet i 
ta odluka nema nikakve veze s jezikom i 
izgovaranjem bilo kakve formule. 

VRIJEDNOST RAMAZANA, POSTA I IBADETA U NJEMU 

Od Selmana, r.a., prenosi se sljedeci hadis: 
Odrzao nam je Poslanik, a.s., hutbu na kraju 
mjeseca sa'bana i torn prilikom rekao: "Ljudi, dolazi 
varn velicanstveni mjesec, mjesec pun bereketa, u 
kojem ima jedna noc vrednija od hiljadu drugih 
mjeseci." 

Allah, dz.s., odredio je u tome mjesecu post 
kao strogu obavezu, a teraviju - namaz koji se 
obavlja u tim nocima kao dobrovoljni vid ibadeta. 

Ko se Allahu, dz.s., priblizi kakvim 

dobrocinstvom, racunat ce se kao da je obavio 

11 



strogu obavezu u nekom drugom mjesecu. Ko obavi 
strogu obavezu (farz), racunat ce mu se kao da je 
obavio sedamdeset farzova u nekom drugom 
mjesecu. To je mjesec strpljivosti, a nagrada je za 
nju Dzennet. To je mjesec pomaganja, mjesec kada 
se povecava nafaka vjernika. 

Ko u njemu priredi iftar i nahrani postaca, bit 
ce mu to oprostom grijeha i oslobadanjem od vatre, 
a dobit ce nagradu kao i postac bez umanjenja 
njegove nagrade. 
Tada prisutni ashabi povikase: 

"Poslanice, nismo svi u mogucnosti nahraniti 
postaca". 

Muhammed, a.s., na to im je odgovorio: "Ta nagrada 
pripada i onome ko ponudi postacu hurmu (datulu) 
ili ga napoji vodom ili gutljajem mlijeka". 

To je mjesec ciji je pocetak milost, sredina 
oprost, a kraj - oslobodenje od vatre. Ko olaksa 
onome stoje pod njegovom komandom u torn 
mjesecu, Allah, dz.s., tome ce oprostiti grijehe i 
osloboditi ga od vatre. 

Nastojte u ovom mjesecu raditi cetiri stvari: 

dvije kojima cete steci Allahovo, dz.s., zadovoljstvo, 

12 



i dvije kojima ste potrebni i koje su vam neophodne. 
Dvije stvari kojima cete steci Allahovo, dz.s., 
zadovoljstvo jesu sehadet - svjedocenje da nema 
drugog boga osim Allaha, dz.s., te da od Njega 
trazite oprost. Dvije druge stvari, koje su vam 
neophodne, jesu da Allaha, dz.s., molite za Dzennet 
i trazite zastitu od vatre. 

A ko napoji postaca, Allah, dz.s., napojit ce ga 
sa Svoga havda (pojila), tako da nece ozednjeti do 
ulaska u Dzennet. 

Od Ebu-Hurejre se prenosi da je Poslanik, 
a.s., rekao: 

"Pet dnevnih namaza, dzuma do dzume, a ramazan 
do ramazana, brisu grijehe izrnedu, ako se 
izbjegavaju teski grijesi". 

Takoder se prenosi od Ebu-Hurejre slijedece: 
"Ko ispasti ramazan s imanom, iskreno trazeci i 
zeleci Allahovo zadovoljstvo i nagradu, Allah, dz.s., 
oprostit ce mu prijasnje grijehe." 

Ebu-Hurejre takoder prenosi da je Poslanik, 
a.s., rekao: "Allah, dz.s., kaze: Sve aktivnosti covjeka 

su njegove, osim posta; post je Moj i Ja za njega 

13 



dajem nagradu. Post je stit pa kada neko od vas 
posti, neka ne govori ruzne rijeci i neka se ne dere. 
Ako ga neko napadne i uvrijedi, neka kaze ja 
postim, ja postim. Tako mi onoga u cijoj je ruci moja 
dusa, dah iz usta postaca je kod Allaha, dz.s., na 
Sudnjem danu Ijepsi od mirisa miska. Postal Ima 
dvije radosti; prva radost mu je ona prilikom iftara, a 
druga kad sretne svoga Cospodara. "(Ovaj hadis 
prenose Muslim, Ahmed, Nesai, a prenosi ga i 
Buharija u malo izmijenjenoj formi.) 

Iz ovih nekoliko hadisa Poslanika, a.s., o 
postu, moze se vidjeti izuzetno velika vrijednost 
ramazana i ramazanskih ibadeta. U svjetlu tih 
vrijednosti jasan nam je hadis koji prenosi Ebu- 
Hurejre, a u kojem se kaze: "Ko se omrsi jedan dan 
ramazana, bez opravdanog razloga; kao stoje 
olaksica (musafiru) ili bolest, ne moze ga 
nadoknaditi makar i citav zivot postio." 

Zato se obracamo svima koji se boje Allahove, 
dz.s., kazne, a zude za Njegovom nagradom, da 
ovome mjesecu posvete posebnu paznju, da ga ne 
smatraju teretom i teskom obavezom, nego 
najmilijim gostom. 



14 



Takvima se obraca i Poslanik, a.s., u svom 
hadisu, koji prenosi Dzabir bin Abdullah el-Ensari, 
r.a.: 

"Kada zaposlis; neka poste usi tvoje, i oci tvoje, i 
tvoj jezik neka posti od lazi i zabranjenih stvari, i 
ostavi se uznemiravanja i ezijeta komsije. Neka se 
na tebi ogleda post i smirenost, I ucini da ti dan 
posta ne bude kao dan kada se mrsis." 

Takvima se Allah, dz.s., na poseban nacin 
obraca: "Post je Moj i ja za njega nagradujem." 

Mjesec posta je mjesec svakovrsnih ibadeta, 
iz kojih se izdvaja dnevni ibadet - post, i nocni - 
klanjanje teravih-namaza te ucenje Kur'ana, a.s. 
Poslanik, a.s., rekao je: "Allah, dz.s., propisao vam je 
post rarnazana kao strogu obavezu, a nocno 
klanjanje vam je sunnet. Ko ga isposti i isklanja s 
imanom, iskreno trazeci i zeleci Allahovo 
zadovoljstvo i nagradu, izici ce iz rarnazana cist od 
grijeha kao na dan kada gaje majka rodila." 

Dakle, po danu se ibadeti postom. Postom 
tijela i duse. A posti se uzdrzavanjem od hrane, 
vode i drugih prohtjeva, dok se noci krunisu 

neobaveznim, dobrovoljnim ibadetom, klanjanjem 

15 



teravih-namaza, nastojeci da se provede sto duzi 
dio noci na kijamu, rukuu i ozivljavanju ramazanskih 
noci ibadetom. 



TERAVIJE 

16 



Sto se tice ramazanskog dobrovoljnog ibadeta 
(teravije), to je sunnet za muskarce i zene (mada se 
prenosi od Alije, r.a., kako je on naredivao klanjanje 
teravije odredujuci muskarcima jednog imama, a 
drugoga za zene). 

Muhaddisi, osim Tirmizije, prenose od Aise, r.a., da 
je rekla: "Poslanik, a.s., klanjao je teraviju u dzamiji, 
a za njim je klanjalo mnogo svijeta. Potom je klanjao 
i druge noci pa se broj klanjaca povecao. Trece noci 
su se iskupili, ali Poslanik, a.s., ne izide medu njih. 
Ujutro im je rekao: Vidio sam da ste se okupili i nista 
drugo me nije sprijecilo da vam se pridruzim osim 
bojazni da vam se teravija ne propise kao farz." 
Muhaddisi prenose od Aise, r.a., da Poslanik, a.s., 
nije u ramazanu, a niti u nekom drugom mjesecu 
klanjao vise od jedanaest rekata. 

Ibni-Huzejme i Ibni-Hibban prenose u svojim 
vjerodostojnim zbirkama od Dzabira da im je 
Poslanik klanjao osam rekata i vitre, a kada su ga 
cekali iduce noci, nije izisao medu njih. Ovo je 
sunnet Poslanika, a.s., koji se navodi u hadiskim 
predajama. 



17 



Medutim, pouzdano se zna da su ashabi u 
vrijeme hilafeta Omera, Osmana i Alije klanjali 
dvadest rekata teravije, sto je misljenje vecine 
pravnika hanefijske, hanbelijske i safijske skole. 

Od nekih islamskih ucenjaka se prenosi da je 
sunnet klanjati teraviju i vitre jedanaest rekata, a 
ostatak do dvadeset rekata je mustehab. To je 
misljenje i hanefijskog pravnika - imama Kemal 
ibnul-Humama, koji to obrazlaze na ovaj nacin: 
"Dokazi presuduju da je sunnet u dvadeset rekata 
ono sto je bilo u praksi Poslanika, a.s., a ostatak je 
mustehab (lijepo). U Buharijevom i Muslimovom 
sahihu je zabiljezeno daje to jedanaest rekata s 
vitrama. Prema tome, sunnet je po usulu nasih 
(hanefijskih) sejhova osam rekata, a ostatak (od 12 
rekata) je mustehab." 

Nocni namaz teravije u ramazanu dozvoljeno 
je klanjati u dzematu. 

Kod vecine islamskih pravnika vrednije ga je 

klanjati u dzematu. Nije posebno odredeno sto ce se 

uciti na teraviji. Medutim, prenosi se da su ashabi 

dugo ucili na teraviji oslanjajuci se na stapove zbog 

dugog kijama - stajanja u namazu. Nisu izlazili iz 

18 



dzamije do pred zoru, kada bi pozurili pripremanje 
sehura da ne prode vakat. Ucili bi suretul — Bekare 
na osam prvih rekata (to je 49 prvih stranica iz 
Kur'ana), a ako bi se to ucilo na dvadeset rekata, 
brojali bi to kao olaksicu. Buharija i Muslim prenose 
od Aise, r.a., da je Poslanik, a.s., klanjao deset 
rekata predajuci selam na svaka dva rekata i 
zavrsavajuci s jednim rekatom vitr namaza. 

Kada usporedimo nacin na koji su teravih- 
namaz klanjali ashabi i kako se sada klanja, 
primjecujemo da gotovo nema mjesta za poredenje. 

Ne bi trebalo pretjerivati s dugim klanjanjem 
da se oteza onima koji tesko podnose (ali ne bi 
trebalo, takoder, praviti od teravije obicno 
gimnasticiranje). Uobicajeno je da se ona klanja kod 
nas dvadesetak minuta s brzim rukuom i sedzdom, s 
kratkim ucenjem tako da se ne udovoljava osnovnim 
namaskim ruknovima i takav namaz se ne broji 
namazom nego obicnom gimnastikom. 

Poslanik, a.s., jednom je prilikom u dzamiji 

svoga ashaba, gledajuci ga kako brzo klanja bez 

smirenosti u namazu, tri puta vracao da klanja, 

rijecima: 

19 



"Klanjaj, nisi klanjao", a onda ga poucio: "Kada hoces 
klanjati, lijepo uzmi abdest, potom se okreni prema 
kibli i donesi tekbir, pa prouci iz Kur'ana sto znas, 
potom idi na ruku i budi smiren na njemu, zatim se 
pridigni dok se potpuno ne ispravis, potom idi na 
sedzdu i ostani najmanje toliko dok se ne smiris na 
sedzdi, zatim se pridigni i smiri se sjedeci, potom 
ucini drugu sedzdu i smiri se na njoj, a na takav 
nacin klanjaj i ostatak namaza." 

Posto je teravija namaz kao i ostali namazi, ne 
bi trebalo da se njeno izvrsavanje i klanjanje 
razlikuje od ostalih namaza. Fatiha, koja se uci na 
sabahu i jaciji, istaje kao i ona sto se uci na teraviji. 
Zato bi se trebalo odnositi prema teraviji kao i 
prema ostalim namazima, ne zuriti, i ne kvariti je 
zurbom. A sedzde i rukue izvrsavati onako kako je 
to propisano, sa smirenoscu (ta'dil erkan) i praveci 
propisne pauze izmedu sedzdi i nakon rukua (na 
stajanju i uopce ponasati se u namazu kako i 
dolikuje tome ibadetu, putem kojeg se obraca 
Stvoritelju, Vladaru svega). 

Poslanik, a.s., kaze: "Najgori kradljivacje onaj 
koji krade od svog namaza." Upitase ga: "Allahov 



20 



Poslanice, kako neko krade od svog namaza?" On 
odgovori: "Kada ne upotpunjava rukue i sedzde." 



21 



UCENJE KUR'ANA 

Uz ramazan je, pored ovog nocnog ibadeta - 
teravije, od izuzetnog znacaja i vaznosti za vjernika, 
takoder, da sto vise vremena provede u ucenju 
Kur'ana, a.s. Poslanik, a.s., kaze u hadisu koji 
prenosi Ibn- Mesud: "Ko prouci samo jedan harf od 
Allahove Knjige, imat ce za to kao daje ucinio 
dobrocinstvo, a dobrocinstvo se obracunava 
(nagraduje) deseterostruko." 

Poslanik, a.s., rekao je i ovo: "Ucite Kur'an, 
a.s., jer ce on na Sudnjem danu biti zagovornik 
svorne sahibiji." 

KOJEDUZAN POSTITI? 

Islamski ucenjaci slozili su se da obaveza 
posta pada na pametnog i punoljetnog, spolno 
zrelog i zdravog muslimana, koji se nalazi kod kuce. 
A za zene je uvjet da su ciste od hajda i nifasa (tj. da 
nisu u menstrulanom ciklusu ili u periodu nakon 
porodaja). 

Prema tome, obaveza posta ne odnosi se na 

nevjernika, ludaka, dijete, bolesnika, putnika. 

22 



Neki od ovih ne mogu ni imati obavezu posta, 
kao sto su nevjernik i ludak. Od nekih skrbnik ce 
traziti da poste makar neke dane, kao sto je dijete, 
nekima je naredeno da ne poste ali poslije moraju 
napostiti, kao sto je slucaj sa zenom u hajdu i 
nifasu, a nekima je dana olaksica da ne poste, ali su 
duzni davati otkup - fidju, kao sto je slucaj s 
iznemoglim starcem i staricom. 

Pojasnimo sve ove kategorije. 

1. Kategorija onih koji ne moraju postiti 
(nevjernik, ludak i dijete). 

Post je islamski ibadet i ne pada kao obaveza na 
nemuslimana, tako da se on u islamskoj drzavi ne 
smije prisiljavati na post. 

Ludak ne potpada ni pod kakvu obavezu 
(teklif) jer ne posjeduje pamet koja je uvjet da bi na 
nekoga pala ta obaveza. Poslanik, a.s., kazao je: 
"Kalem (pero) ne zapisuje djela trojici ljudi: ludaku 
dok mu se ne vrati pamet, spavacu dok se ne 
probudi i djetetu dok ne dostigne zre/ost."(Hadis 
prenose Ahmed, Ebu Davud i Tirmizija.) Sto se tice 
djeteta, iako mu nije obaveza da posti, ipak bi ga 

njegov skrbnik trebao navikavati na post. 

23 



2. Kategorija onih kojima se dozvoljavaju 
mrsenje uz obavezu davanja fidje (otkupa za post). 

U ovu kategoriju spadaju: starac, starica, 
bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje, oni 
koji rade na teskim poslovima a nemaju drugi izvor 
prihoda za osnovne zivotne potrebe osim taj posao, 
uz uvjet da im je taj post nepodnosljiv u svim 
godisnjim dobima. Svi ovi trebaju umjesto posta da 
nahrane po jednog siromaha za svaki dan u koji se 
mrse. 

U ovu kategoriju neki ubrajaju zenu koja je u 
drugom stanju i dojilju ako ce post stetiti njoj ili 
njezinoj djeci. One se mogu po Ibn-Omeru i Ibn- 
Abbasu mrsiti i podijeliti fidju, tj. da za svaki dan 
koji nisu postile nahrane siromaha. 
Po hanefijskom mezhebu one treba samo da 
naposte u drugom vremenu, i nisu duzne davati 
otkup. 

3. Kategorija onih kojima se dozvoljava 
mrsenje s obavezom da naposte: 



24 



Dozvoljeno je da se omrsi bolesnik koji se 
nada ozdravljenju i musafir - putnik, ali sa 
obavezom da naposte. Bolest u kojoj se dozvoljava 
mrsenje je ona koja se pojacava postom ili postoji 
bojazan da ce usporiti ozdravljenje. 

Sto se tice putnika, ucenjaci su se razisli u 
vezi s pitanjem da li mu je vrednije postiti ili mrsiti 
se. Misljenje je Ebu Hanife, Safije i Maiika da je 
vrednije i efalnije postiti za onoga ko je snazan i 
moze izdrzati, a za onoga ko je slabiji, vrednije je 
mrsiti. Omer ibni Abdul-Aziz smatra da je vrednije 
ono sto mu je lakse, pa ako mu je lakse postiti a 
poslije tesko napostiti, onda mu je bolje postiti 
odmah. 

4. Kategorija onih koji ne smiju postiti, a 
moraju napostiti. Svi ucenjaci su se slozili da zena u 
hajdu i nifasu (u menstrulanom ciklusu i poslije 
porodaja) ne smije postiti i post joj je haram, a ako 
bi i postila u torn stanju, post joj ne bi bio primljen. 
Zena u oba ova stanja ne smije postiti, ali mora 
poslije napostiti, cim joj se ukaze prilika. 



25 



POSTVOJNIKA 

U ovoj nasoj sadasnjoj situaciji tesko je dati 
jednu generalnu fetvu za post vojnika, ali svakako 
da razlicite situacije u kojima se nalazi ili se moze 
naci, cine da on moze uci u jednu od spomenutih 
kategorija. Od Ebu Seida el-Hudrija se prenosi da je 
rekao: "Ratovali smo uz Poslanika, a.s., u mjesecu 
ramazanu. Bilo nas je koji smo postili, a bilo je i 
onih koji nisu postili. Niti je postac zamjerao 
nepostacima, a niti nepostac postocima. Smatrali su 
daje lijepo postiti za onoga ko ima snage i kuveta. 
Smatrali su, takoder, daje lijepo za onoga ko osjeti 
slabost da se omrsi." (Hadis biljeze Ahmed i 
Muslim.) 

Post vojnika u ratu je obaveza ako se nalazi 

na obicnom zadatku i ako se ne smatra putnikom. 

Ako je u akciji i smatra se putnikom, tada ima izbor 

kao i putnik: da posti ili da se mrsi s obavezom da 

naposti. Ako je u teskoj i opasnoj akciji na koju bi 

mogao post negativno djelovati, ili da dovede u 

pitanje uspjeh, ili njegov zivot ili zivot njegovog 

suborca, bilo daje kod kuce ili na putu, onda mu je 

obaveza da se mrsi i naposti poslije, kada mu se 

ukaze prilika. 

26 



Ovi propisi se mogu izvesti iz analogije 
(kijasa), a, takoder, moze se upotrijebiti kijas za 
druge, slicne situacije. 



27 



ADABI POSTA 

Lijepo je da se svaki postac pridrzava 
sljedeceg muslimanskog ahlaka: 

I. Rucak (sehur) 
Cijeli islamski ummet se slaze s time da je mustehab 
rucati prije zapastanja, ali nema grijeha onome ko 
ga ostavi. 

Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: 
"Rucajte, zaistaje u rucku (sehuru) bereket." Racuna 
se da je covjek rucao, odnosno ispunio formu, 
makar popio gutljaj vode. Od Ebu — Se'ida el- 
Hudrija, r.a., prenosi se: "U sehuru je bereket, ne 
ostavljate ga pa makar pijenjem gutljaja, jer Allah, 
dz.s., i Njegovi meleki donose salavat na one koji 
ustaju na rucak." (Prenosi ga Ahmed.) 

Vrijeme sehura je od polovice noci pa do 
pojave zore. Od Amr bin Mejmuna se prenosi: 
"Ashabi Poslanika Muhammeda, a.s., nisu 
odugovlacili s iftarotv, a sehur su odgadali do 
zadnjeg momenta. " (Hadis biljezi Bejheki s 
vjerodostojnim lancem prenosilaca.) 



28 



Ako se postac dvoumio oko pocetka zore, 
moze jesti i piti sve do momenta dok ne bude 
siguran da je nastupila zora. 

2. Pozurivanje s iftarom 
Postacu je mustehab pozuriti s iftarom cim nastupi 
njegovo vrijeme. Od Sehl ibn-Sa'da se prenosi da je 
Muhammed, a.s., rekao: "Ljudi ce biti na dobru sve 
dok budu pozurivali s iftarom". (Hadis biljeze 
Buharija i Muslim.) 

Iftar bi trebao da se sastoji od nekoliko hurmi 
(datula). Lijepo je da to bude neparan broj (3, 5, 7) i 
si. ili isti toliki broj gutljaja vode. 

Od Enesa, r.a., prenosi se da je Poslanik, a.s., 
iftario s nekoliko hurmi prije klanjanja aksama, a 
ako ne bi bilo toga, onda se mrsio uz nekoliko 
gutljaja vode. (Hadis biljeze Ebu David, koji ga 
smatra vjerodostojnim, kao i Tirmizi, koji ga smatra 
hasen hadisom.) 

U ovom hadisu je dokaz daje lijepo iftariti na 
ovaj nacin, a posije obavljanja aksam namaza moze 
se nastaviti s vecerom. 



29 



3. Dova za vrijeme iftara i u toku posta 
Ibn-Madzdze prenosi od Abdullaha ibni Amra 

ibni el-Asa da je Muhammed, a.s., rekao: "Postacu 
nece biti odbijena dova koju uputi Allahu, dz.s., 
prilikom iftara." A Abdullah je ucio ovu dovu: "Moj 
Cospodaru, rnolim Te Tvojom miloscu, koja 
obuhvaca sve, da mi oprostis." Spominje se i ova 
dova koja se uci prilikom iftara: "Moj Cospodaru, u 
Tvoje ime sam postio, u Tebe yjerujem, i iftarim 
onim cime si me Ti opskrbio." "Allahumme leke 
sumtu, ve bike amentu, ve bi rizkike eftartu." 

4. Ostavljanje svega onoga sto je u 
suprotnosti s postom 

Postac se treba cuvati svega sto moze da 
pokvari ili umanji vrijednost posta. Od Ebu Hurejre 
se prenosi da je Poslanik Muhammed, a.s., rekao: 
"Nije post samo uzdrzavanje od hrane i pica nego i 
od bespotrebnog govora, svodenja, a ako te neko 
vrijeda ili napada, reci ja postim, ja postim." (Hadis 
biljeze: Ibn-Huzejme, Ibn-Hibban i El-Hakim, koji 
ga ocjenjuju s "vjerodostojan po Muslimovim 
kriterijima".) 

Muhaddisi, osim Muslima, biljeze hadis kojeg 

prenosi Ebu-Hurejre, po kojem je Muhammed, a.s., 

30 



rekao: "Ko ne ostavi ogovaranje i postupanje po 

njemu, Allahu, dz.s., nije potrebno to sto on ostavlja 

jelo i pice." 

Od istog prenosioca se navodi da je Muhammed, 

a.s., rekao: "Ima postaca koji od posta imaju sarno 

glad." 

5. Upotreba misvaka 

Lijepo je da postac upotrebljava misvak za 
vrijeme posta, i nema razlike u tome da li ga 
upotrebljava na pocetku ili na kraju dana. Analogno 
ovome, mustehab je za vrijeme posta prati zube 
cetkicom posto kod nas nema misvaka. 

6. Darezljivost i provodenje vremena u ucenju 
Kur'ana 

Lijepo je biti darezljiv i baviti se ucenjem i 
izucavanjem Kur'ana, a.s., u svakom vaktu, a 
posebno u ramazanu. 

Buharija biljezi hadis koji prenosi Ibn-Abbas, 
r.a.: "Poslanik, a.s., bio je najdarezljiviji covjek, a 
najdarezljiviji je bio u mjesecu ramazana kad mu je 
dolazio Dzibril. Dolazio mu je svake ramazanske 
noci da bi ga poducavao Kur'anu, tako da je 



31 



Poslanik, a.s., postajao blazi od blagog povjetarca u 
cinjenju dobra." 

7. Pojacavanje ibadeta u posljednjih deset 
dana Ramazana Buharija i Muslim biljeze hadis koji 
prenosi Aisa, r.a., po kojem je Poslanik, a.s., 
obiljezavao noci posljednje trecine ramazana 
ibadetom, budeci zene, da bi i one to cinile, i 
ustezuci se od spolnog opcenja. 



STOJE DOZVOLJENO POSTACU (MUBAH) 

1. Postacu je dozvoljeno kupanje i 
rashladivanje vodom 

Ebu-Bekr ibn-Abdurrahman prenosi da mu je 
neko od Muhammedovih, a.s., ashaba rekao: "Vidio 
sam Poslanika, a.s., kako za vrijeme posta sipa vodu 
na glavu zbog zedi ili vrucine." (Hadis biljeze 
Ahmed, Malik i Ebud-Davud s vjerodostojnim 
lancem prenosilaca.) 

Ako ude voda u zeludac bez namjere da se to 
desi, post nije pokvaren. 



32 



2. Podvlacenje surme i upotreba kapi za oci i 
si. dozvoljeni su makar i osjetio okus toga u grlu, jer 
oko nije prirodni put hrane u zeludac. 

3. Poljubac postaca 

Od Aise, r.a., prenosi se da ju je Muhammed, a.s., 
Ijubio dok je postio, a poznato je da je bio 
najsavrseniji covjek u samosavladivanju. 

Od Omera, r.a., prenosi se da je rekao: 
Poljubio sam svoju suprugu i ako sam postio. Otisao 
sam Poslaniku, a.s., i rekao mu: "Danas sam uradio 
uzasnu stvar, poljubio sam suprugu a postim ". 
Muhammed, a.s., upitao me je : 
"Sto mislis o ispiranju usta dok postis?" 
"To mi ne smeta, odgovorio sam mu." 
"Pa zasto, onda, pitas za ovo?", kazao mije Allahov 
Poslanik, a.s." 

U hanefijskom mezhebu poljubac je mekruh 
samo ako izazove strast, ali u svakom slucaju za 
postaca je bolje ostaviti se toga. U istoj ravni je i 
doticaj rukom i zagrljaj. 



33 



4. Injekcija 

Dozvoljena je svaka injekcija pa cak i infuzija, 
bilo da se daje pod kozu ili u venu. lako to stize 
unutar tijela covjeka, ipak ne kvari post, jer ne ulazi 
prirodnim putem. 

5. Pustanje krvi 

Postacu je dozvoljeno pustanje krvi, osim ako 
to utice na fizicko slabljenje postaca. U torn smislu 
pustanje krvi je mekruh. Davanje krvi za 
laboratorijske analize i si. ima isti tretman, sto znaci 
daje dozvoljeno. 

6. Ispiranje usta i nosa 

Dozvoljeno je ispiranje usta i nosa, ali je 
mekruh u tome pretjerivati. Ebu-Hanife i Malik su na 
stanovistu da ce onome koji ispira usta i nos pa se 
omrsi tako sto mu voda ode niz grlo, makar i ne 
htijuci, post biti pokvaren. 

7. Stvari od kojih se ne moze cuvati 

Isto, kao i za ispiranje usta, vrijedi, i za stvari 
od kojih se ne moze cuvati, kao sto je pljuvacka, 
prasina kojaje na putu ili od brasna, slina i si. Ibn- 
Abbas dozvoljava da se okusi kiselost hrane ili 



34 



onoga sto se kupuje. Ibn-Tejmija smatra da udisanje 
mirisa ne kvari post. 

8. Dozvoljeno je u ramazanskim nocima jesti, 
piti i spolno opciti, sve do pojave zore. 

Ko ima hrane u ustima, mora je izbaciti, a 
onaj ko spolno opci sa zenom mora prestati s 
pojavom zore. 

9. Postacu je dozvoljeno da osvane dzunup, 
kao sto je dozvoljeno zeni koja je bila u haidu ili 
nifasu pa joj je prestalo krvarenje, da zaposti prije 
kupanja, a kupanje moze odgoditi do iza zore s tim 
da mora zanijetiti post, a kupanje mora obaviti prije 
isteka namaskog vremena. 

STA KVARI POST 

Radnje koje kvare post dijelimo u dvije kategorije: 

1 . Ono sto kvari post koji je dovoljno napostiti. 

2. Radnje koje kvare post a poslije kojih je 
obavezno napostiti, a za te radnje slijedi i kazna. 

RADNJE KOJE KVARE POST I KOJI JE DOVOLJNO 

NAPOSTITI 
35 



1 . Jelo i pice 

Jelo i pice spadaju u prvu kategoriju radnji 
koje kvare posta onome ko pokvari post jelom i 
picem duznost je napostiti propustene dane. Pod 
ovim se podrazumijeva namjerno jedenje i pijenje. 

Medutim, ako bi neko jeo ili pio u zaboravu ili 
greskom, ne mora napostiti niti za to treba izvrsiti 
keffaret - kaznu. Od Ebu-Hurejre se prenosi da je 
Poslanik, a.s., rekao: "Ko zaboravi da posti pa pojede 
nesto ili se napije vode, neka nastavi s postom, jer 
Allah, dz.s., nahranio ga je i napojio." (Hadis biljezi 
sest hadiskih zbirki.) 

2. Namjerno povracanje 

Ako osoba povrati zbog toga sto ga je 

nadvladao nagon za povracanjem, ne mora napostiti 

niti ciniti keffaret. 

Od Ebu-Hurejre se prenosi da je Muhammed, a.s., 

rekao: "Koga nadvlada nagon za povracanjem, nije 

duzan napostiti, ali ko namjerno prouzrokuje 

povracanje, neka napasti taj dan." 

(Hadis biljeze Ahmed, Ebu-David, Tirmizija, Ibn- 

Madzdze, Ibn-Hibban, Darekutni i El-Hakim, koji ga 

smatra vjerodostojnim.) 

36 



3. Hajz i nifas 

Ako zena dobije menstruaciju ili se porodi, pa 
makar se to desilo na trenutak prije zalaska sunca, 
post je pokvaren i nuzno ga je napostiti. 

4. Namjerno izazivanje sjemena (ejakulacija) 
Bez obzira da li je to izazvano medusobnim 

ljubljenjem bracnih drugova, grljenjem ili upotrebom 
ruke, to kvari post i obvezuje pocinitelje da naposte 
pokvareni post. 

Ako je to izazvano samo pogledom ili 
razmisljanjem, post nece biti pokvaren niti je 
potrebno napostiti. Takoder, post ne kvari izlazak 
sluzi koja prethodi izlasku sperme. 

5. jedenje na prirodan nacin necega sto inace 
nije prirodna hrana kvari post, kao sto je npr. so i si. 

6. Onaj ko odluci da se omrsi, a posti, post ce 
mu biti pokvaren cak i kada ne bi nista pojeo ili 
popio, posto je nijet temeljni dio posta, i ako se 
pokvari, odmah se kvari i post. 



37 



7. Ako bi postac jeo, pio ili spolno opcio 
misled da je nastupilo vrijeme iftara, ili da jos nije 
nastupila zora, pa se potom pokaze suprotno, mora 
se taj dan napostiti kod sva cetiri mezheba i nekih 
drugih imama. 

Ono sto kvari post koji je obavezno napostiti, 
a zbog cega slijedi i kazna (kefaret) 

Od svih stvari koje kvare post, samo spolno 
opcenje kvari post s obavezom da se naposti i 
kaznom (kefaretom) prema vecini islamskih 
ucenjaka. 

Kefaret je iskupljivanje za namjerno pokvareni 
post na taj nacin sto ce pocinitelj osloboditi roba, ili 
postiti sezdeset dana uzastopno, ili nahraniti 
sezdeset siromaha, a onaj dan u kojem je pokvario 
post duzan je jos i napostiti. 

Ebu-Hurejre prenosi da je dosao neki covjek Bozijem 
Poslaniku, a.s., i rekao: 

- Propao sam, Boziji Poslanice! 

- A sto te upropasti? - upita ga Poslanik, a.s. 

- Opcio sam sa zenom uz ramazan. 

- Da li imas roba da ga oslobodis? - upita ga 
Poslanik a.s. 

38 



- Ne - odgovori. 

- A da li mozes postiti dva mjeseca iz dana u dan? 

- Ne - odgovori. 

- A imas li cime da nahranis sezdeset siromaha? 

- Ne - odgovori. 

Potom je sjeo, a Poslanik, a.s., otisao i donio 
kosaru hurmi, rekavsi mu: - Podijeli ovo kao sadaku. 

- Hocu li dijeliti siromasnijim od nas? Pa zar 
ima u kamenjaru Medine nekoga kome su ove 
hurme potrebnije od nas? - odvratio je Poslaniku 
ovaj siromasni ashab. 

Poslanik, a.s., nasmijao se tako da su mu se 
sjekutici pokazali od smjena, i rekao mu: - Idi i time 
nahrani svoju porodicu. (Hadis prenosi grupa 
poznatih muhaddisa.) 

Hanefijski mezheb je na stanovistu da svako 
namjerno kvarenje posta, pa bilo to spolnim 
odnosom, jelom, picem i dr. povlaci za sobom 
obavezno izvrsavanje serijatske kazne. 

Mezheb vecine ucenjaka je da su covjek i zena 

u istom polozaju sto se tice kazne (kefareta) ako 

39 



namjerno spolno opce svojom voljom u ramazanu, a 
bili su pod nijetom posta. 

Medutim, ako se opcenje dogodilo u zaboravu 
ili nisu to uradili po svom izboru, nego su bili 
prisiljeni ili nisu nanijetih post, nema kefareta ni za 
jedno od njih dvoje. 

Ako je zena prisiljena od covjeka, ili nije 
postila iz nekog razloga, onda kefaret pada samo na 
njega. 

Safijski mezheb je na stanovistu da zenu ne 
obavezuje kefaret ni u kojem slucaju: niti kada to 
radi svojevoljno niti kada je prisiljena na to. A to je 
jedno od misljenja u hanbelijskom mezhebu. 

Kefaret se po vecini islamskih pravnika uzima 
redoslijedno, kako je spomenuto u prethodnom 
hadisu. Ako nije u stanju da oslobodi roba, postit ce 
sezdeset dana uzastopno bez opravdanog prekida, a 
ko nije ni to u stanju, nahranit ce sezdeset 
siromaha. 



40 



41 



O TOME KAKO NAPOSTITI 

Napostiti propustene ramazanske dane ne 
moramo odmah, niti iz dana u dan, nego kada 
covjek stigne tokom godine. Ako se desi da se nije 
napostilo, a dode novi ramazan, onda se isposti 
ramazan, a potom se naposti ostatak iz proslog 
ramazana. 

Nema potrebe za otkupom (fidja) bez obzira 
na to jesmo li u ovom slucaju odlozili da napostimo 
bilo s opravdanjem ili ne. Ovo je misljenje 
hanefijskog mezheba i Hasana el-Basrija, za razliku 
od ostalih pravnih skola. Malik, Safija i Ahmed 
smatraju da ako je odlaganje bilo bez opravdanja, 
onda se naposti poslije ramazana i daje fidja za 
svaki dan. Ovo misljenje nema podlogu. Imam 
Ahmed i autori Sunena prenose od Ibn-Abbasa, r.a., 
slijedeci hadis: "Dosao je neki covjek Bozijem 
Poslaniku, a.s., i rekao: "Poslanice, rnajka mije umrla 
pod dugom posta mjeseca ramazana. Da li da 
napostim za nju?" Poslanik ga upita: "Da ti je majci 
ostao dug, bi li ga vratio za nju?" "Da,"rece mu. "Pa, 
prece je da se vrati dug Allahu, dz.s.", kazao mu je 
Poslanik, a.s." 



42 



Kako se odreduje duzina posta u predjelima i 
zemljama gdje su dugi dani a noci kratke ili 
obratno? 

To se odreduje analogno zemljama i mjestima 
umjerene duzine dana i noci kao sto je Meka i 
Medina ili najblize zemlje normalne duzine dana i 
noci. 

LEJLETUL-KADR 

To je najvrednija noc tokom citave godine, a 
dokaz su rijeci Allaha dz.s.: 
"Mi smo ga (Kur'an) objavili u noci Kadr. 

- A sto ti mislis sta je noc Kadr? 

- Noc Kadr je bolja- vrednija od hiljadu mjeseci." 

Odnosno, ibadet u toj noci, tj. klanjanje 
ucenje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu 
drugih mjeseci u kojoj nema te noci. 

Lijepo je traziti tu noc u neparnim nocima 
posljednje trecine ramazana. 

Islamski ucenjaci su se razlisli u odredivanju 

ove noci. Ima vise misljenja oko toga: 

43 



1 . da ova noc pada dvadeset i prve noci ramazana; 

2. da ova noc pada dvadeset i trece noci ramazana; 

3. da ova noc pada dvadeset i pete noci ramazana; 

4. da ova noc pada dvadeset i devete noci ramazana; 

5. da ova noc prelazi iz jedne u drugu neparnu noc 
posljednje trecine mjeseca ramazana. 

Vecina smatra da je noc Lejletul-kadr 
dvadeset i sedma noc ramazana. 

Ahmed biljezi hadis s vjerodostojnim lancem 
prenosilaca od Ibn — Omera, r.a., da je Poslanik, a.s., 
rekao: "Ko je bude trazio, neka je trazi dvadeset i 
sedme noci." 

Buharija i Muslim biljeze hadis koji prenosi 
Ebu-Hurejre- po kojem je Poslanik, a.s., rekao: "Ko 
provede noc Kadr na kijamu s imanom, iskreno, 
trazeci Allahovo zadovoljstvo i nagradu, bit ce mu 
oprosteno ono sto je ucinio od grijeha." 

Ahmed, Ibn-Madzdze i Tirmizi (koji ga drzi 
vjerodostojnim hadisom) biljeze hadis od Aise, r.a., 
koja kaze: "Rekla sam: Poslanice, sto mislis ako 
saznam koja je to noc Kadr, sta da ucim u njoj? 



44 



Poslanik rece: Reci: Allahumme inneke 'afuwun 
tuhibbul 'afve fa 'fu'anni." 

(O moj Cospodaru, Ti si Taj Koji oprasta, volis 
oprost pa mi oprosti.) 

Treba posebno naglasiti da nema nikakve 
posebne nafile "Lejletul — kadi" s nekim posebnim 
nijetom i posebnim ucenjem. 

Nafila te noci je obicna nocna nafila koja se 
nijeti srcem i klanja kao bilo koji dvorekatni namaz. 
Cilj je sto veci dio noci provesti klanjajuci nafilu, 
uceci Kur'an i cineci zikr Allahu, dz.s. 

ZEKATUL-FITR i SADAKATUL-FITR 

Obaveza je podijeliti sadakatul-fitr na svakog 
muslimana, velikog i malog, na musko ili zensko, na 
slobodnog ili roba. Buharija i Muslim biljeze od 
Omera, r.a., da je rekao: "Poslanik, a.s. propisao je 
sadakatul-fitr u ramazanu, "sa"'(cetiri pregrsti) 
hurmi, ili "sa" jecma, na slobodnog, na roba, na 
musko, na zensko, na malo i veliko od muslimana." 

Ebu-Davud, Ibn-Madzdze i Darekutni biljeze 

od Ibn-Abbasa, r.a., da je rekao: "Poslanik, a.s., 

45 



propisao je sadakatul-fitr kao ciscenje za postaca od 
nepotrebnog, ruznog govora, i kao hranu siromaha; 
ko je podijeli prije Bajrama, racuna se kao 
sadakatul-fitr, a ko je podijeli poslije Bajram namaza 
racuna se kao obicna sadaka." 

Sadakatul-fitr je obaveza svakog muslimana 
koji ima ("sa"' cetiri pregrsti) hrane preko potrebe 
njegove porodice u 24 sahata (dan i noc). 

Daje se "sa" cetiri pregrsti psenice, jecma, rize 
ili kukuruza itd. 

Ebu Hanife, polazeci od toga sta je korisnije za 
siromaha, dozvoljava da se da protuvrijednost. 

U danasnjim uvjetima (vrijeme rata) u Bosni i 
Hercegovini, vecu vrijednost ima hrana od novaca, 
pa je tako, u duhu ovakvog razmisljanja, sadakatul- 
fitr korisnije podijeliti u naturi. Takoder, misljenje je 
Ebu-Hanife daje, ako se daje u psenici, dovoljno da 
to bude pola saa. 

Islamski ucenjaci su se slozili da obaveza 
sadakatul-fitra pada na koncu ramazana. 



46 



Ebu-Hanife, Safija u starom mezhebu i jedan 
rivajet od Malika su na stanovistu da je vrijeme 
obaveze sadakatul-fitra pocetak zore na dan 
Bajrama. 

Vecina islamskih ucenjaka je na stanovistu da 
je dozvoljeno dati sadakatul-fitr prije Bajrama na 
dan ili dva, dok Ebu-Hanife smatra da je to 
dozvoljeno cak i prije ramazana. 
Safija dozvoljava dijeliti sadakatul-fitr od pocetka 
ramazana. 

Islamski ucenjaci su se slozili oko toga da ako prode 
vrijeme za davanje sadakatul-fitra, ono ostaje kao 
obaveza da se vrati bilo kad do kraja zivota. 

Sadakatul-fitr se moze podijeliti istim 
kategorijama kojima se dijeli zekat, a najpreca 
kategorija od njih je kategorija siromaha, kao sto to 
odreduje spomenuti hadis. 



47 



ITIKAF 

Islamski ucenjaci su se slozili u tome da je 
boravak u itikafu stvar koju je Serijat ozakonio. Zna 
se da je Poslanik, a.s., svakog ramazana boravio u 
itikafu posljednjih deset dana ramazana. Takoder su 
u itikafu boravile njegove supruge za njegova zivota 
i poslije. Boravili su i ashabi ali nema nista od 
vjerodostojnih predaja o vrijednosti itikafa kao sto 
tvrdi Ebu — Davud od Ahmeda. 

Sartovi za onoga koji hoce da se zatvori u 
itikaf su: da bude musliman, da bude pametan i cist 
od dzunupluka, hajda ili nifasa. 

Ruknovi itikafa su da se boravi u mesdzidu i 
to da bude s nijetom itikafa. 

Ebu-Hanife, Ahmed, Ishak i Ebu-Sevr 
smatraju da se moze zatvoriti i u itikaf u mesdzidu 
gdje se dzematile obavlja pet dnevnih namaza. 

Malik i Safija smatraju da se itikaf moze 

obaviti u bilo kojem mesdzidu. 

48 



Onaj koji je u itikafu uci ezan na munari ako 
su joj vrata unutar dzamije, ali ako su van dzamije, 
bio bi pokvaren itikaf ukoliko bi izlazio i ezanio. 

Itikaf se racuna po nocima posljednjih deset 
dana ramazana. Ulazi se u itikaf prije aksama 
dvadesete li dvadeset i prve noci (u zavisnosti od 
toga koliko traje ramazan). 

Izlazi se nakon aksama posljednje noci mjeseca 
ramazana po misljenju Ebu-Hanife i Safije, dok je po 
misljenju Malika i Ahmeda mustehab ostati sve dok 
mutekif (onaj koji je u itikafu) ne izade klanjati 
Bajram. 

Lijepo je (mustehab) da mutekif klanja mnogo 
nafila, da se uposli namazom, ucenjem Kur'ana, a.s., 
da izgovara tespih (subhanellah), tahmid (el- 
hamdulillah), tehlil (la ilahe illellah) i tekbir (Allahu 
ekber), da izgovara istigfar salavat i selam na 
Poslanika, a.s., da uci dove i da vrijeme provodi u 
ibadetu, poboznosti i takvaluku. 

U ovo spada ucenje, citanje i studiranje 

tefsirskih, hadiskih i fikhskih knjiga, i knjiga iz 

oblasti zivotopisa Poslanika, a.s. Mekruh je osobi u 

49 



itikafu da se bavi necim sto je se ne tice, bilo da se 
radi o rijecima ili kakvim radnjama, kao i prekidanje 
kontakta i razgovora sa svijetom misleci da se time 
priblizava Allahu, dz.s. 



50 



POST I NEKLANJANJE 

Nije rijedak slucaj da imamo muslimana koji 
se uz ramazan vrate u okrilje vjere i aktivniji su u 
ibadetskom smislu nego prije ili poslije tog 
bericetnog mjeseca. 

Ima ih opet koji uz ramazan poste ali ne 
klanjaju. Neklanjanje je teski grijeh koji drzi covjeka 
na granici kufura i nevjerovanja, kao sto je doslo u 
brojnim hadisima Poslanika, a.s. 

Dzabir, r.a., kaze da je Poslanik, a.s., rekao: 
"Izmedu covjeka ikufra (nevjerovanja) je samo 
ostaviti namaz" (prenose ga Ahmed, Muslim, Ebu 
Davud i Tirmizija). 

Burejda, r.a., kaze da je Poslanik, a.s., rekao: 
"Ugovor medu nama i njima je namaz, pa ko ga 
ostavi postaje nevjernik" (prenose ga Ahmed i pisci 
Sunena). 

Na osnovi ovih i nekih drugih hadisa, neki 
ortodoksni islamski pravnici smatraju da onaj koji 

propusti namaz i ne klanja ga u njegovom 

51 



propisanom vaktu, time postaje nevjernik, murted, 
ciju krv je dozvoljeno prosuti. 

Ebu-Hanife, Malik i Safija smatraju da covjek 
ne postaje nevjernik samim ostavljanjem namaza, 
nego postaje time veliki grjesnik, od koga se trazi 
pokajanje. Ako se ne pokaje, ubija se propisanom 
kaznom "hadda" (kod Malika i Safije). 

Ebu-Hanife je u svome stavu liberalniji i 
smatra da se takva osoba treba istuci i zatvoriti dok 
ne proklanja. 

Vrlo je interesantna rasprava Safije i Ahmeda o 
onome koji propusti namaz. 

Rekao je Safija Ahmedu: "Ahmede, smatras li 
daje takav nevjernik?' 
Ahmed: "Da." 

Safija: "Ako postane nevjernik, pa kako bi i sa cime 
ponovo postao musliman?" 

Ahmed: "Da kaze: La ilahe illellah, Muhammedun 
Resulullah." 

Safija: "On i dalje govori te rijeci. Nije ih napustio i 
ostavio." 
Ahmed: "Postaje musliman ponovnim 

proklanjavanjem." 

52 



Safija: "Namaz nevjernika nije ispravan, niti mu se 
svjedoci daje postao musliman klanjanjem..." 
Na to je zasutio imam Ahmed... 

Ovome svemu treba pridodati da namaz ima 
izyjesne specifike koje ga doista izdizu i odlikuju 
iznad svih drugih vrsta ibadeta. 

- Namaz je prvi propisani ibadet. 

- Propisan je direktno Poslaniku, a.s., dok su drugi 
ibadeti propisani posredstvom Dzibrila. 

- Od pet islamskih ruknova samo je namaz rukn 
islama i rukn svakog muslimana. Naime, ostali 
ruknovi ne moraju biti u praksi svakog muslimana. 
Kako to ?! Naime, neko moze biti siromasan, pa s 
njega spada obaveza zekata ili hadza. 

Moze biti na putu, bolestan, star i iznemogao, 
pa s njega spada obaveza posta itd. 
Medutim, namaz ostaje muslimanu stroga, stalna 
obaveza, i kad je bolestan, i na putu, i u ratu. 

- Namaz je zadnji vasijet - oporuka Poslanika a.s. 

- Zadnje sto propada od vjere. 

- Prvo za sta ce covjek biti pitan na Sudnjem danu. 
Odnosno namaz ce biti na Sudnjem danu vid 
prijemnog ispita (po hadisu koga prenosi 

Taberanija): "Prvo za sto ce covjek biti pitan na 

53 



Sudnjem danu je namaz, pa ako bude ispravan bit ce 
i ostala djela. A ako ne bude ispravan, nece biti ni 
ostala djela." 

U svjetlu svega prethodnog, sta red za 
covjeka koji posti a ne klanja? Hoce li njegov 
ramazanski ibadet biti primljen? 

Ako uzmemo u obzir hadise, jasno nam je da 
je to neklanjanjem dovedeno u pitanje. 

Zbog toga savjetujemo svakom muslimanu da 
ne dozvoli ni jednom namaskom vaktu da mu 
promakne i da ne bude klanjan. A musliman treba 
biti musliman i uz ramazan i poslije ramazana. 

STA POSLIJE RAMAZANA 

Dunjaluk je prolazan, I mi smo svjedoci i 
ucesnici te prolaznosti. Na to podsjeca Kur'an: "Ti si 
mejjit, a i oni su, doista, mrtvi..." 
Svaka osoba je svjedok svoje prolaznosti. 
"Svaka osoba ce srnrt okusiti i time se nama vratiti." 
Kao i narodi - ummeti: "Svaki ummet ima svoj 
edzel(kraj). I kada im dode, ne mogu ga pozuriti a 
niti odgoditi' 



54 



Mnogi mozda nece sami sebi da priznaju 
kako i sami potpadaju pod tu prolaznost i svakim 
trenutkom su blize smrti. 

Kur'an kaze: "Red: Doista, smrt od koje bjezite, 
zadesit ce vas..." 

Ovoj opcoj prolaznosti ne izmice ni nama 
uvijek dragi gost, mjesec posta, mubarek ramazan. 
Njegov odlazak ispracamo jednim od dva velika i si. 
praznika, Ramazanskim bajramom. 

U torn veselju ne bi se trebalo zaboraviti ili 
samo sabrati ramazanske rezultate pa se onda 
ponovo vratiti dunjaluku. 

Ramazan bi trebali sest mjeseci ispracati, a pet 
ostalih provesti u pripremi za slijedeci dolazak... 



55